x
x

Upotreba melatonina kod poremećaja spavanja u djece s neurorazvojnim teškoćama

  Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar

  02.09.2019.

Djeca s neurorazvojnim teškoćama imaju veću prevalenciju poremećaja spavanja od svojih vršnjaka koji se tipično razvijaju i to može imati negativne učinke na učenje i ponašanje.

Upotreba melatonina kod poremećaja spavanja u djece s neurorazvojnim teškoćama

Uvod

Osim učinka na regulaciju spavanja, čini se da melatonin ima i druge višestruke mehanizme djelovanja. Ima snažan antioksidativni učinak, štiti od karcinogeneze i ima imunomodulatorni učinak.

Dosadašnje studije pokazuju visoku prevalenciju poremećaja spavanja u djece s neurorazvojnim teškoćama kao što su poremećaji iz autističnog spektra (PAS), poremećaji pažnje s hiperaktivnošću (eng. attention-deficit hyper-activity disorder, ADHD) i intelektualne teškoće, a radi se o rasponu od 28% do čak 86%.

Poremećaj spavanja kod djece s poteškoćama u razvoju ima značajne negativne posljedice, kao što je pogoršanje postojećih deficita u socijalnoj komunikaciji kod djece s PAS-om te povećanje repetitivnih i restriktivnih ponašanja što opet doprinosi agresiji i samoozlijeđivanju i dodatno otežava život čitavoj obitelji.

Melatonin je neurohormon s poznatim učinkom na regulaciju cirkadianog ritma spavanja i budnosti. U fiziološkim uvjetima njegova plazmatska koncentracija slijedi cirkadijani ritam, s nižim vrijednostima tijekom dana i višim vrijednostima tijekom noći. U ljudi se vršna sekrecija melatonina tipično javlja oko 2 sata u noći, što objašnjava njegov nadimak “hormon mraka”.

Dosadašnje studije, koje su istraživale lučenje melatonina u djece s poremećajima spavanja, često su bile ograničene malim uzorkom i nisu bile potpuno konzistentne, no njihovi rezultati upućuju na abnormalnosti stvaranja melatonima u smislu smanjenog noćnog stvaranja u djece s neurorazvojnim poremećajima uključujući i one s poremećajima iz spektra autizma (PAS).

Isto tako, studije upućuju na to da bi primjena melatonina mogla biti učinkovita u produljenju ukupnog vremena spavanja, smanjenju latencije spavanja i broja noćnih buđenja.

Hollwaya i Amana evaluirali su percepciju roditelja i skrbnika o učinku primjene melatonina na život obitelji. Pokazalo se da su roditelji/skrbnici prijavili da su morali uložiti manje vremena i napora u to da im dijete prilikom odlaska na spavanje ostane u krevetu. Uz to, prijavili su poboljšanje ponašanja i stupnja budnosti djeteta tijekom dana.

Pregledni članak iz 2004. godine upućuje na to da bi melatonin mogao biti učinkovit u smanjenju latencije spavanja u djece s neurorazvojnim teškoćama. Od tada su provedna brojna istraživanja na ovu temu, no smjernice i dalje nisu usaglašene.

Metode

Identificirana su istraživanja koja su do 31. siječnja 2018. godine objavljena u bazama PubMed, Embase, Cumulative Index to Nursing i Allied Health Literature, the Cochrane Central Register of Controlled Trials.

U obzir su dolazila isključivo randomizirana kontrolirana ispitivanja, kojima se uspoređivao melatonin s placebom ili drugom intervencijom; ispitanici u bili dobi ispod 18 godina i imali su neurorazvojni poremećaj i poremećaj spavanja.

Ovaj pregled evaluirao je učinak melatonina na ukupno vrijeme spavanja (primarna mjera ishoda), latenciju spavanja, učestalost noćnih buđenja, ranojutarnje vrijeme buđenja, percepciju roditelja na učinak melatonina na ponašanje djeteta, kao i nuspojave terapije melatoninom (sekundarne mjere ishoda).

 

Rezultati

Doze melatonina korištene u studijama varirale su u rangu 0,1-12 mg, a trajanje liječenja variralo je od 1 do 13 tjedana.

Identificirano je ukupno 13 studija koje su zadovoljile stroge kriterije, što je obuhvatilo 541 ispitanika.

Što se tiče ukupnog vremena spavanja, skupina koja je dobivala melatonin u usporedbi s placebo skupinom imala je statistički značajno dulje ukupno vrijeme spavanja (prosječno trajanje MD=48,26 min, 95% CI 36,79 - 59,73). Kada su se analizirale isključivo studije s cross-over dizajnom, rezultati su i dalje bili značajno bolji u korist melatonina (MD=51,26 min, 95%CI 42,56 - 59,96).

Analiza podskupina prema vrsti poremećaja pokazala je najveće produljenje vremena spavanja postignuto u skupini djece s poremećajima iz autističnog spektra (MD=61,30 min, 95%CI 50,48 - 72,13)

Latenciju spavanja bilo je moguće analizirati iz 11 studija (n=581). Pokazalo se da je korištenje melatonina značajno skratilo latenciju spavanja (MD=−28,97 min, 95%CI 39,78 -−18,17).

Što se tiče učestalosti buđenja, u dostupnim studijama nije bilo značajne razlike između primjene melatonina i placeba.

Jedanaest je studija imalo informacije o nuspojavama i na razini primarne analize za koju je bilo dovoljno podataka te nije bilo značajnih razlika između skupine koja je primala melatonin i placebo skupine.

Što se tiče ponašanja djeteta, analiza je ukazala na trend poboljšanja u skupinama koje su primala melatonin, iako u podskupini djece s ADHD-om nije opažena značajna razlika u ponašanju.

Zaključak

Ono što je važno je da su roditelji i staratelji prijavili da je primjena melatonina, odnosno raniji odlazak na spavanje uz produljeno vrijeme spavanja, doprinijela zdravlju i smanjenju stresa u obitelji. Na raspolaganju su i bihevioralne metode, a za djecu, koja imaju čak i blagu opstruktivnu apneju u spavanju, adenoidektomija može biti vrlo učinkovito rješenje problema sa spavanjem.

Rezultati studije pokazuju da melatonin u djece s neurorazvojnim teškoćama produljuje vrijeme koje dijete provede spavajući za čak 48 minuta, a u djece s poremećajima iz autističnog spektra za čak 61 minutu. Istovremeno je latencija spavanja bila smanjena za oko 29 minuta.

Ove brojke ne samo da su statistički značajne, već one mogu imati i vrlo važno kliničko značenje koje treba istražiti dodatnim studijama.

Ono što je važno je da su roditelji i staratelji prijavili da je primjena melatonina, odnosno raniji odlazak na spavanje uz produljeno vrijeme spavanja, doprinijela zdravlju i smanjenju stresa u obitelji.

Pedijatri i ostali profesionalci, koji se bave djecom s neurorazvojnim teškoćama, moraju biti svjesni učestalosti problema sa spavanjem u ovoj skupini djece, pitati za njih i u tom smislu ponuditi pomoć. Primjena melatonina samo je jedan od modaliteta za ublažavanje ovog problema, ali svakako nije jedini, jer se zna da djeca koja primaju melatonin i dalje mogu imati određeni stupanj problema sa spavanjem. Na raspolaganju su bihevioralne metode, a za djecu, koja imaju čak i blagu opstruktivnu apneju u spavanju, adenoidektomija može biti vrlo učinkovito rješenje problema sa spavanjem.

OGLASI
Andol PROMaxirinoIbuxin Rapid
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: